Zanimljivo je da je u svakodnevnom govoru Sarajlija, ali i građana u nekim drugim bh gradovima u upotrebi riječ “granap”, a da većina onih koji upotrebljavaju ovu riječ zapravo i ne znaju njeno originalno značenje. Na stranu što je to odomaćen izraz za malu lokalnu prodavnicu, riječ “granap” je u stvari skraćenica za “Gradska nabavna preduzeća”(GraNaP) koja su formirana po okončanju Drugog svjetskog rata u velikom broju bh gradova po kojima su, generički, sve male prodavnice dobile ovo ime. “Gradska nabavna preduzeća” davno su rasformirana, ali male prodavnice u mahali i dalje su zadržale stari naziv – granap.
Ima nešto toplo, domaće u toj riječi. U granap se “sleti” da bi se kupila kafa, cigare ili „nešto slatko“ ukoliko su nam iznenada došli gosti. Granap je i mjesto u kojem se komšiluk susreće, raspituje za zdravlje ili tabiri politiku. U granapima najčešće rade vlasnici, ili članovi porodice tog istog vlasnika, kojem je ta malena prodavnica jedini izvor zarade. Imaju oni i svoje ime – granapdžije. Kroz godine poslovanja oni razvijaju prijateljski odnos s kupcima. U granapima se ostavljaju ključevi od kuće, prenose poruke, a granapdžije znaju gotovo sve detalje iz života svojih mušterija.
Po granapima su i najmlađa djeca koja se, kad sva starija krenu u školu i za svojim obavezama, pošalju kad zafali koja sitnica u kući dobila ime – granapčad. Biti granapče ima i određene “benefite”, sitni kusur, kao vid zahvalnosti, za koji se može kupiti čokolada ili bombone.
Zanimljivo je da je riječ granap, iako vezana za jedan specifičan historijski kontekst, nadživjela svoje prvobitno značenje i postala sinonim za nešto mnogo šire – za mjesto susreta, povjerenja i međuljudskih veza koje veći, moderni trgovački centri ne mogu ponuditi. U vremenu koje postaje sve užurbanije i anonimnije, granapi su ostaci jednog toplijeg i prisnijeg načina života, i možda je upravo to razlog zašto, uprkos svim promjenama, i dalje opstaju.
Nisam ovo znao.
Eto, sad znaš. 🙂
Granap se ne koristi u Tuzli 🙂
To izgleda zavisi od grada do grada.
Recimo u nekim dijelovima SBK-a i ZE-DO kantona znam sigurno da se može čuti, al nigdje toliko kao u SA. 🙂
Granap, znala sam za riječ, ali nisam znala što znači do prije malo kad je netko iz SA na blogu spomenuo značenje pa sam malo googlala.
Pada mi na pamet kad su na nekoj našoj televiziji bili puštali dječje pjesmice iz jugoslavije, jedna je bila protiv tržnih centara i konzumerizma. Nešto kao, dođem kupit iglu, oni meni nude (…ne znam šta je bilo točno, ali recimo lokomotivu).
Ne mogu da se sjetim te pjesmice, ali mi pade na pamet da se granap pominje u pjesmi Zabranjenog pušenja, onoj – Jugo 45, nešto kao – skupio se sav komšiluk, mati napravila hurmašice, stari otišo u granap po još logistike…
Haha da
A granapče je dijete koje se šalje u granap po ono što materi treba za pravljenje doručka, ručka😄
Daaa. A da znaš da bi valjalo sad imati jedno granapče, baš zbog tih razloga 😊
Pa de nikad nije kasno😂govorim i za sebe i za Vasionku😂😂😂😂😂😂😂😂😂
🤣🤣🤣
Ja sam uvijek za rađanje!
Hajd prvo vas dvije probijte led 🤣
Nemojte mene, ja imam zafrkan posao, nemam kad oko djeteta😂
Vidiš moja Senjora kako se ove mlađe uvijek prve izvlače🤣
Vidim ja😄
Pa takvi smo mi iz generacije Z 🤣
Prekrasno upakovan post – ponešto zanimljivosti, slika jednog vremena, slika jednog društva, pomalo melanholična emocija, primjer spontanog razvoja jezika😊
Baš vrlo, vrlo lijepo.
Slučajno sam na netu naišla na priloženi akt vezan za GraNaP, pa mi došla ideja da to malo “umjetnički” obradim, i eto..
Hvala Vasi 😊
Tako je to inače sa inspiracijom.
Da, baš tako.